Rezolucijom o dugoročnom proračunu i Planu za oporavak šaljemo snažnu poruku građanima Europe



Na plenarnoj sjednici koja se odvijala od 13.-15. svibnja u Europskom parlamentu glasalo se o rezoluciji o dugoročnom proračunu Unije te Planu za oporavak. I ovaj put većina zastupnika sudjelovala je u glasanju na daljinu.

Tako je u petak rezolucija o novom Višegodišnjem financijskom okviru usvojena sa ukupno 505 glasova, dok je samo 119 zastupnika bilo protiv.


Ovom rezolucijom zastupnici su podržali paket za gospodarski oporavak država članica u vrijednosti 3 000 milijardi eura. Paket bi najvećim dijelom trebao biti usmjeren na građane te mala i srednja poduzeća koja čine 99 % poduzeća u Europskoj uniji. U rezoluciji stoji kako bi sredstva iz plana za oporavak trebala biti dodatak europskom dugoročnom proračunu te nikako ne utjecati na moguće smanjenje okvirnih granica potrošnje u idućoj financijskoj perspektivi.

Uz plan za oporavak, naglasak je stavljen i na novom Višegodišnjem financijskom okviru koji bi trebao biti snažan te moderniziran. Zastupnici su ovom rezolucijom podržali i daljnju reformu sustava vlastitih sredstava Unije za koju smatraju da je ključna za ambiciozan te snažan odgovor na izazove izazvane pandemijom COVID-19. Naime, reforma vlastitih sredstava nije provedena u posljednjih tridesetak godina te bi trebala osigurati da se ne povećaju izravni doprinosi država članica na temelju BND-u u proračun. Isplata iz fonda za oporavak trebala bi se vršiti isključivo putem bespovratnih sredstava. Zastupnici smatraju i da Višegodišnji financijski okvir te europska strategija oporavka trebaju biti utemeljeni na načelima gospodarske i teritorijalne kohezije, socijalnog dijaloga i preobrazbe prema održivom i konkurentnom gospodarstvu. Digitalizacija, ali i zelena ekonomija jedan su od mogućih rješenja bržem i lakšem izlasku iz trenutne krize. Ova poruka eurozastupnika dolazi prije predstavljanja novog revidiranog prijedloga Komisije o dugoročnom proračunu krajem svibnja. Nakon toga proračun mora biti usvojen od svih država članica te Europskog parlamenta.

Druga rezolucija koja je usvojena također velikom većinom zastupnika odnosila se na plan za krizne situacije, odnosno rezervni proračunski plan te zaštiti korisnika programa Unije. Parlament je tako u svojoj rezoluciji pozvao Komisiju na predstavljanje rezervnog proračuna ukoliko novi revidirani dugoročni proračun ne bude predstavljen do 15. lipnja ove godine.

Na taj način zajamčio bi se kontinuitet financiranja europskih programa i fondova nakon pandemije COVID-19. Činjenica je kako ove godine ističu mnogi uspješni europski programi, poput Erasmusa ili Obzora, ali i fondovi koji se odnose na regionalni razvoj te smanjivanje gospodarskih i socijalnih razlika između država članica. Ovom rezolucijom nastoji se minimizirati rizik koji bi se desio ukoliko bi došlo do neurednog produljenja trenutne financijske perspektive.

''Gospodarski oporavak Europe moguć je jedino kroz dovoljno ambiciozan proračun Unije. Ne smijemo zaboraviti ni važnu ulogu Parlamenta. U gradnji snažnog Fonda za oporavak Parlament mora biti čuvar demokratskih vrijednosti i transparentnosti. Građani moraju biti u središtu oporavka, a proračun treba odgovoriti na izazove s kojima se Europa suočava. Proračun mora odgovoriti i na pitanja koja će uslijediti nakon pandemije'', zaključuje Ressler.