Ressler za Glas Slavonije: Nekontrolirani migracijski val iz 2015. ne smije se ponoviti




Zastupnik Ressler dao je intervju za Glas Slavonije koji prenosimo u cijelosti.


Što se, prema vama, krije iza, tko zna koji put ponovljene, prijetnje turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana o otvaranju granice prema Europi za migrante i izbjeglice koji se nalaze u kampovima u Turskoj?


- Riječ je o licemjernom iskorištavanju raseljenih osoba radi postizanja geopolitičkih ciljeva i to je jednostavno nedopustivo. Migranti se ne smiju koristiti za stvaranje političkog pritiska, bez obzira na to što se Turska trenutno na svom teritoriju brine o gotovo četiri milijuna izbjeglica i migranata, uz financijsku potporu Europske unije od šest milijardi eura, prema dogovoru iz 2016. Nakon objave o otvaranju granice prema Europi za migrante i izbjeglice koji se trenutno nalaze u Turskoj izgledno je povećanje nezakonitih migracija prema Europi tijekom 2020. godine. Za Hrvatsku, kao državu s najduljom vanjskom kopnenom granicom, iznimno je važno da ne popustimo pritiscima i ucjenama. Zaštita granica prvi je preduvjet bilo koje učinkovite politike migracije i azila. Moramo imati zajednički europski odgovor i ne smijemo dopustiti nezakonite ulaske u Europu. Na tome inzistiram i u svim raspravama u Europskom parlamentu, bez obzira na pritiske onih koji bi željeli promijeniti našu politiku zaštite granice.


Situacija na grčko-turskoj granici donekle se primirila. Međutim, i dalje je poprilično ozbiljna jer je sve izvjesnije da bi se nezakoniti migracijski pritisci prema Europi mogli intenzivirati tijekom 2020.


- Pozitivno je što je u proteklih tjedan dana grčka vlada premijera Mitsotakisa, koji dolazi iz naše političke obitelji desnoga centra, reagirala odlučno i odbila više od 35.000 pokušaja ilegalnih ulazaka na teritorij Grčke, uglavnom osoba iz Afganistana i Pakistana. Za razliku od prethodne, lijeve, grčke vlade, Grčka danas više neće tolerirati nezakonite migracije. To je iznimno važno za Hrvatsku, koja je proteklih mjeseci podnosila jedan od najvećih tereta migracijskog pritiska prema Europi na svojoj granici prema Bosni i Hercegovini. Nekontrolirani migracijski val kojem smo svjedočili 2015. ne smije se ponoviti na europskom kontinentu.


Na koji će način Europa odgovoriti na pokušaje ucjena, pritiske i iskorištavanje raseljenih osoba u geopolitičkim igrama? I jesu li, prema vama, grčke vlasti reagirale na ispravan način kada su spriječile masovni ulazak migranata na svoj i EU teritorij?


- Grčka, Bugarska i Cipar, a onda i Italija i Hrvatska, zbog svog geografskog položaja prve su na udaru migracijskih kretanja, ali redovito naglašavamo da pitanje migracija nije pitanje samo graničnih država članica nego i cijele Europske unije. To je potrebno pokazati i podrškom cijele Europske unije. Zato su dobre najave kako će se Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu angažirati dodatnom opremom i ljudskim resursima. Uz to, jasno je da je potrebno reformirati europski sustav migracija i azila, koji se još u krizi 2015. pokazao nezadovoljavajućim i zastarjelim.


Je li pitanje graničnih država glede migracija iz središnje Azije i Afrike i pitanje cijele Europske unije, možemo li u tom smislu danas očekivati jedinstvenu politiku?


- Pitanje migracija uvelike postaje središnje političko i društveno pitanje Europe. Dobrim dijelom i jer obuhvaća raznolike aspekte - od humanitarnog, preko sigurnosnog, do gospodarskog i demografskog. Također, migracijski izazovi isprepleteni su s dobrim dijelom ostalih izazova s kojima se Europa danas suočava, poput klimatskih promjena, koje će u budućnosti još snažnije utjecati na kretanje stanovništva, ili globalno neravnomjerne raspodjele bogatstva. Zato ne postoji država članica za koju to nije važno pitanje ni zemlja koja bi se s time sama mogla suočiti. I za Hrvatsku je to pitanje od nacionalne važnosti, ono ima učinak i na sigurnost hrvatskih građana i na našu ambiciju za ulazak u Schengen. U Europskom smo parlamentu proteklih mjeseci bili izloženi snažnom političkom pritisku aktera koji bi željeli promijeniti politiku učinkovite zaštite hrvatske i europske granice od nezakonitih prelazaka. Često se poziva na suradnju hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu na pitanjima od nacionalnog značenja. Ovo je svakako jedno od takvih pitanja i zato nije dobro da dio hrvatskih eurozastupnika bježi od takvih rasprava. Osobito kada članovi njihova kluba neutemeljeno blate Hrvatsku ili nastoje narušiti hrvatski imidž prema europskom javnošću.


Čelnici Europske unije gotovo su trenutno izišli na teren i obišli tursko-grčku granicu. Kakvu su poruku time poslali građanima Europske unije?


- Činjenica da su predsjednica Europske komisije, predsjednik Europskog vijeća, Europskog parlamenta, zajedno s hrvatskim premijerom Plenkovićem te ministrom unutarnjih poslova Božinovićem, podržali grčki odgovor prilikom obilaska grčko-turske granice jasno pokazuje razumijevanje problema, ali i ozbiljnosti situacije. Europa mora moći zajedničkim snagama pronaći odgovor na ovo pitanje i pomoći Grčkoj, kao državi članici koja je najizloženija. U tom smjeru ide najava da će Grčkoj biti pružena pomoć u obliku opreme za čuvanje granice, dodatnih 700 milijuna eura i aktivacije Europske granične i obalne straže. Sigurnost Europske unije počinje na granicama. Brza reakcija poruka je da Europa neće više tolerirati nezakonite prelaske.


Ispitivanje javnog mišljenja u EU-u naglašava da je građanima sigurnosno pitanje prioritet. Na koji će se način granične zemlje Europske unije poput Hrvatske nositi sa susjednim državama u pitanju migracije ako one nisu u stanju voditi brigu o vlastitoj stabilnosti i ne žele se jasno odrediti prema vrijednostima EU-a? Prije svega tu mislimo na krizu vlasti u Bosni i Hercegovini i neodređenost službenog Beograda oko tog pitanja. Je li proširenje jedino pravo rješenje za hrvatsku sigurnost?


- Pitanje migracija i sigurnosti, razumljivo, zauzima visoko mjesto među ključnim prioritetima i brigama hrvatskih i europskih građana. Istraživanja pokazuju da tri od četiri Grka podržavaju odlučnu reakciju na grčko-turskoj granici. Nemam nikakve dileme da ne bi bilo velikih odstupanja ni kod ostalih europskih građana. Politika proširenja uvjerljivo je jedna od najuspješnijih politika Europske unije. Zato je prošlogodišnje blokiranje Albanije i Sjeverne Makedonije u otvaranju pristupnih pregovora bilo strateška pogreška. A u takvom kontekstu, nakon predstavljanja nove metodologije pregovaranja, sastanak na vrhu u Zagrebu u svibnju trebao bi ponovno osnažiti podršku politici proširenja. Hrvatskoj je posebno očito koliko je stabilnost jugoistoka Europe važna za cijelu Europsku uniju. To je bilo poprilično vidljivo prije nekoliko mjeseci, tijekom humanitarne krize samo nekoliko kilometara od hrvatske granice, u blizini Bihaća, gdje je u improviziranom kampu bilo nekoliko tisuća migranata u teškim životnim uvjetima, koji su svakodnevno nastojali ilegalno ući u Hrvatsku. Želimo pomoći Bosni i Hercegovini da bolje upravlja migracijskim pritiskom i zaštiti vlastite granice. Jasno je da je u hrvatskom interesu europska budućnost našeg susjedstva, nakon što svaka država ispuni one standarde koje smo i mi morali ispuniti pri pristupanju.