Ressler za Direktno komentirao otvaranje turskih granica migrantima




Pljušte reakcije nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan objavio da je Turska migrantima otvorila svoje granice prema Europi, a nekoliko tisuća migranata krenulo prema Bugarskoj i Grčkoj.


Potencijalni novi migracijski val komentirao je i eurozastupnik Karlo Ressler, kao jedini hrvatski član Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE), odbora Europskog parlamenta nadležnog za pitanje migracija.


„Nažalost, sve je jasnije da će se nezakoniti migracijski pritisci prema Europi ove godine još pojačati. Spremni smo pomoći i novim izbjeglicama iz Sirije, ali ne smijemo popustiti pritiscima niti dopustiti ikakve nezakonite ulaske u Europu. Zato su i za Hrvatsku pozitivne najave iz Bugarske i Grčke da će pojačati zaštitu granice prema Turskoj."


Međutim, Ressler ističe da budući da se Hrvatska policija svakodnevno suočava s pokušajima ilegalnih migracija, Hrvatska treba biti stalno spremna zaštititi našu državnu granicu, koju štiti preko 6.500 policajaca sa sve naprednijom opremom.


Hrvatska je u proteklih nekoliko mjeseci u Europskom parlamentu bila izložena pokušajima političkih pritisaka koji nastoje promijeniti politiku zaštite hrvatske granice od nezakonitih prelazaka, a o tome se i u više navrata oštro raspravljalo na plenarnim sjednicama u Strasbourgu.


Ressler je prije dva tjedna prozvao zastupnike SDP-a koji nisu sudjelovali u raspravi o humanitarnoj situaciji izbjeglica na vanjskim granicama Europske unije. Dobar dio rasprave se odnosio na situaciju na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a Ressler je tada zaključio kako je „potpuno neprihvatljivo da eurozastupnici SDP-a nisu željeli izreći svoje mišljenje dok su članovi njihovog Kluba socijalista neutemeljeno blatili Hrvatsku i nastojali narušiti hrvatski imidž pred europskom javnošću."


Europska unija se oslanjala na Tursku kako bi spriječila formiranje novog migracijskog vala nakon što je samo 2015. godine zabilježeno 1.830.000 ilegalnih prijelaza na vanjskim granicama Europske unije. Hrvatska je danas jedna od država članica koja trpi najveći teret migracijskog pritiska, kao država s najdužom kopnenom granicom Europske unije.